Nadgrobni spomenici - Naslovnica 


Zadruga branitelja, klesarstvo Kontakt Lokacija Zadruge Mapa sajta

 

Zadruga branitelja - Klesarstvo - Markovo Polje 

Nadgrobni spomenici, Herman Bolle i Mirogoj

Nadgrobni spomenici, klesarstvo Hermana Bolle -a i Obrtne škole na Mirogoju u Zagrebu (Hermann Bollé).

Od prvih trenutaka rada Herman Bolle -a za Hrvatsku zagrebačko gradsko Skupno groblje MIROGOJ, utemeljeno 1876., postalo je neraskidivo vezano uz njegovu biografiju. Osim što je riječ o jednom od njegovih najranijih samostalnih radova, prve arkade s „paviljonom“, kako se u 19. stoljeću redovito nazivao dio arkada prekriven kupolom, završene 1879-80., prije potresa, koje su iz te katastrofe izašle gotovo neoštećene, bile su među glavnim dokazima Bolleovih zagovornika (ponajprije Ise Kršnjavoga) u solidnost rada ovog arhitekta.

Potres je na još jedan način „pogodovao“ Bolleu. Iz Zagreba se iselio najvažniji tadašnji hrvatski kipar Ivan Rendić, kojemu je bogatije građanstvo krajem 70-ih i početkom 80-ih godina 19. st. često povjeravalo izradu svojih nadgrobnih spomenika. Herman Bolle i Rendić nisu bili konkurenti, no Rendićev će odlazak omogućiti Bolleu dominantan položaj na području projektiranja i izrade nadgrobnih spomenika, dodatno ojačan otvaranjem Obrtne škole 1882. godine na kojoj će se obrazovati relativno brojna, kvalitetna i jeftina klesarska radna snaga koja će Bolleove ideje realizirati.

Otvaranjem najprije radionice pri restauraciji katedrale, a potom i spomenutim utemeljenjem Obrtne škole u Zagreb se, naime, doseljuje cijeli niz kvalitetnih klesarskih majstora koji će obrazovati novi klesarski pomladak. Za grobne spomenike ključno će biti ponajprije doseljavanje klesara Ignjata Franza, dugogodišnjeg profesora na Obrtnoj školi, koji se s Bolleom preselio 1879. iz Beča, gdje su obojica radili na projektima Friedricha Schmidta, te nešto kasnije Adolfa Baumgartena, koji je do 1882. radio na dovršavanju katedrale u Đakovu.

Statut mirogojskog groblja samo je na osnovnoj razini propisivao investitorima i arhitektima oblikovno rješenje i veličinu grobnica. Tako su nadgrobni spomenici pod arkadama, gdje su grobnice imale status redovitih obiteljskih i prodavale se u trajno vlasništvo, morali biti postavljeni uza zid, pazilo se na estetiku u njihovom „poredanju“, a bilo je određeno da nisu smjeli biti teži od 160 kilograma. Reprezentativnost i veličina nadgrobnih spomenika ovisila je dakle ponajprije o materijalnim mogućnostima obitelji, odnosno pojedinca koji je grobnicu podizao, te o talentu, imaginaciji arhitekta, odnosno skulptora.

Herman Bolle - MirogojSpomenici koje je Herman Bolle radio za Mirogoj stoga se dosta razlikuju među sobom po primijenjenom oblikovnom rješenju, pa su podijeljeni u nekoliko tipoloških skupina: nadgrobni spomenici tipa oltarskog retabla, edikule, ploče-stele, stupovi/fijale/zatvoreni baldahini, križevi i obelisci. Iste su tipove koristili dakako i svi ostali arhitekti ne samo na Mirogoju već općenito na europskim grobljima 19. stoljeća i kasnije. Bolle se nadovezuje, naime, na iskustva koje je stekao radom u arhitektonskim ateljeima Heinricha Wiethasea u Kölnu i Friedricha Schmidta u Beču.

Nema sumnje, nadalje, da je na njega općenito snažno utjecao život i rad u Beču, gdje je mogao vidjeti čitav niz nadgrobnih spomenika raznih arhitekata osobito nakon što je 1870-ih utemeljeno novo Centralno groblje na jugoistočnim obodima grada. Tip grobnih spomenika, ustrojstva poput retabla oltara katoličkih crkava, najreprezentativniji je i relativno rijedak i u Bolleovom opusu i općenito na Mirogoju budući da si ga je mogao priuštiti samo najbogatiji sloj društva, najvećim dijelom politička, klerikalna i gospodarska elita.

Na Mirogoju svi su nadgrobni spomenici ovoga tipa smješteni u arkadama. Većina ih je riješena u neobizantskom ili neorenesansnom stilu. Ističu se grobnice obitelji Jurković i Borojević i Savitz Nossan te kanonika stolnog kaptola zagrebačkog. Među jednostavnijim tipom spomenika u obliku edikule, ističe se spomenik obitelji Weiss. Od spomenika tipa stupova ističe se pak grobnica grofice Sermage (1887), vjerojatno najreprezentativniji primjer historicističke sepulklarne arhitekture na Mirogoju. Najreprezentativnije realizacije spomenika tipa stela/ploča predstavljaju spomenici Danila Stankovića, obitelji Juričić i Radivojević.

Na nadgrobnim spomenicima koje je radio pri kraju svoje karijere, neposredno pred početak Prvog svjetskog rata, već se okreće secesiji kao stilu (spomenici obitelji Frank i Juričić). Obitelji/pojedinci za koje je Herman Bolle projektirao grobnice odreda su pripadale političkoj, gospodarskoj i klerikalnoj eliti tadašnjega Zagreba i Hrvatske pa su svjedočanstvo njegovoga položaja u društvu. Najveći broj grobnica podignut je u neorenesansnom stilu, katkada se javlja i neobizantski (za pravoslavce), neomaurski (za Židove), te neogotički stil.

Izvor: Hrvatska znanstvena bibliografija - Nadgrobni spomenici, Herman Bolle i Obrtna škola na Mirogoju u Zagrebu.

  • Nadgrobni spomenici, klesarstvo, Zadruga branitelja - izrada spomenika na svim gradskim grobljima u županiji, a prema dogovoru i cijeloj RH.

Mirogoj, panorama

 

Nadgrobni spomenici

Spomenici, grobnice

Klesarstvo, Markovo Polje

Groblje Markovo polje Zagreb

Zadruga branitelja - Klesarstvo Markovo Polje
Postavite pitanje, zatražite ponudu, savjet, dogovorite sastanak...

Facebook Twitter
 

Za umirovljenike, branitelje i njihove obitelji: 10% popusta na grobne okvire

Čišćenje kamena

Nadgrobni natpisi  Grobnice

Grobni okviri

Izrada spomenika

MRAMOR  GRANIT

NADGROBNI  SPOMENICI, KATALOG

GALERIJA

Nadgrobni spomenici slavnih

Neobični nadgrobni spomenici

Svi sveti, Dan mrtvih

 
© 2012-2014 - Zadruga branitelja Markovo Polje